Young Reporters for the Environment
International Collaboration articles
Ime autora: Gavrilă Iulian, Filip Andrei, Sima Costin, Florea Mihai, Niţă Alexandru
Anuška Kankaraš, Zorana Kankaraš, Stevan Jovović, Sofija Radunović, Sara Lalatović
Starost: 18 godina
Naziv škole: Ekonomski fakultet ,, Virgil Madgearu '' i Srednja ekonomska škola
Zemlja, grad: Rumunija, Prahova, Ploieşti i Crna Gora, Nikšić
Nastavnici koordinatori: Mic Mihaela Alina i Olivera Lučić
Da li naše zagađenje dopire do Pekinga?
Prvo, želimo da vas informišemo o načinima na koje smo se pozabavili ovim pitanjem:
1. Testirali smo klima u našim gradovima;
2. Istražili smo broj bolesti i smrtnih slučajeva uzrokovanih zagađenim zrakom;
3. Istražili smo lokalno stanovništvo i relevantne nevladine organizacije koje se bave ispitivanjem zagađenja zraka;
4. održali smo prezentacije u školama; Studenti su kreirali postere, rasporede na osnovu naše prezentacije;
5. Napisali smo izveštaj na osnovu prikupljenih informacija i predložili rešavanje problema.
1. " Klima" u našim gradovima
U Ploieşti (232.302 stanovnika) i Nikšiću (65.000 stanovnika) stanovnici su svakodnevno izloženi nivoima atmosferskog zagađenja iznad dozvoljenih granica.
Zrak koji udišemo uključuje emisije iz motornih vozila, industrije, grijanja i komercijalnih izvora, kao i duhanski dim i gorivo za domaćinstvo. Zagađenje vazduha šteti zdravlju ljudi, posebno onima koji imaju postojeće zdravstvene probleme. Posebno su pogođeni ljudi koji žive u gradu, a najvažnije su emisije u saobraćaju.
Stanje vazduha u Nikšiću, kao i monitoring koji je Agencija za zaštitu životne sredine obavljala svakodnevno, u 2016. godini imala je 72 dana da prekorače dozvoljene količine čestica PN10. Na ovo stanje vazduha utiče Željezara Tš Čelik, koja radi bez ekološkog odobrenja, kao i veliki broj registrovanih automobila, svaki treći stanovnik koji ima automobil prosječne starosti 12 godina.
Početkom 2018. godine u Ploeštiju je registrovano 74.767 automobila za ljude i 21.643 automobila za pravna lica u lokalnoj upravi Ploiesti, tj. Više od 96.000 registrovanih automobila, 183 autobusa, 42 trolejbusa i 33 tramvaja, a aktivni broj varira od meseca do meseca. Prognoza Ploieşti Motor Showa do 2030. godine pokazuje mnogo veće vrijednosti od onih koje postoje na nacionalnom nivou (220 automobila na 1.000 stanovnika). Godine 2018. u Ploieşti je bilo samo 93 dana svježeg zraka.
2. Broj bolesti i smrti uzrokovanih zagađenim zrakom
"Zagađenje vazduha je nevidljivi ubica i moramo pojačati naše napore na rješavanju uzroka situacije", rekao je Hans Bruyninckx (EEA).
Prema podacima SZO, region Jugoistočne Evrope gubi ekvivalent od 19% svog BDP-a zbog smrti uzrokovane zagađenjem vazduha. U Crnoj Gori zdravstveni troškovi povezani sa zagađenjem vazduha su 14,5%. U 2016. godini, zagađenje zraka je dovelo do 489 preuranjenih smrti u Crnoj Gori. U Rumuniji 23.000 ljudi.
Studija pokazuje da bi se broj bolesti u Ploiestiju mogao povećati za 1.000 novih slučajeva zbog zagađenja. Tako je u 2014. godini dijagnostikovano 35.984 osoba oboljelih od različitih zagađivača, au 2015. godini 37.091 osoba. U Crnoj Gori je u 2011. godini prerano umrlo 513 ljudi zbog izloženosti suspendovanim česticama i ozonu (http://env-health.org/IMG/pdf/heal_briefing_air_mngversion.pdf).
Nova analiza se zasniva na usklađenoj metodologiji SZO i Evropske komisije. On pokazuje da svake godine zagađenje vazduha iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu dovodi do 3.900 prijevremenih smrti, 8.500 slučajeva bronhitisa kod dece, kao i drugih hroničnih bolesti, zbog čega je Evropa odgovorna za 11,53 milijarde evra ukupnih zdravstvenih troškova.
Agencije za zaštitu okoliša trebaju mjeriti koncentraciju štetnih tvari sa stanicama, ali one su manje ili više neispravne.
3. Razmišljanje lokalnog stanovništva
14 stanovnika naselja u blizini fabrike žalilo se Željezari, opštini Nikšić i državi jer je njihovo zdravlje ugroženo, kao i zdravlje njihovih porodica. Njihova imovina je izložena velikim količinama prašine i dima. Sve je to rezultiralo čestim bronhitisom i astmom i češćim kancerogenim događajima nego u drugim dijelovima grada.
Ono što svaki stanovnik može primetiti je da je vidljivost u Ploieşti znatno smanjena, posebno tokom zimskih mjeseci. "Ono što je zabrinjavajuće je da nadležna institucija, koja je odgovorna za informisanje građana o tome da li je kvalitet vazduha na zadovoljavajućem nivou, nije adekvatno reagovala, nemamo informacije za dane zagađenja".
4. Prezentacija u školi
Ovu temu predstavili smo učenicima naših škola koji su zagađenje doveli do ostatka škole izradom / kreiranjem postera.
Učenik je prethodno snimio video na ovu temu pa smo gledali:
Student Ivan je predstavio prezentaciju stanja zraka u Nikšiću, dok su drugi studenti izradili plakate i umne mape na osnovu stečenog znanja https://youtu.be/LOd1jz2ydjE )
Tako u Ploiesti https://www.youtube.com/watch?v=SJc2pzVx4ic&feature=share .
Nastavnici su kreirali kviz ( https://learningapps.org/4650455 ) zagonetku, igru na ovu temu ( https://www.jigsawplanet.com/?rc=play&pid=1f960453d766 ), a učenici su je igrali.
5. Prijedlozi za poboljšanje situacije
Studenti su predložili korektivne mjere i poboljšanja:
• Smanjenje emisije CO2 povećanjem atraktivnosti i efikasnosti transporta (zamjenom dizelskih vozila hibridnim ili električnim automobilima) i nemotoriziranim transportnim vozilima.
• Sadnja drveća u glavnim saobraćajnim područjima i ograničavanje pristupa automobila u vlasništvu grada.
• Stvaranje urbane mreže senzora za monitoring zagađenja vazduha. Prikupljeni podaci mogu se koristiti u lokalnim novinskim izvještajima gdje stanovnici saznaju kada je sigurnije da kreiraju pokret izvan sjedišta kako bi se igrali s djecom izvan nje.
• Popunjavanje interaktivne mape EEA sa podacima lokalnih vlasti. (http://airindex.eea.europa.eu/);
• Ekološke diskusije učenika o ekološkim pitanjima na inicijativu EPA, gdje ćemo proširiti našu saradnju;
Dobar primjer daju vodeći gradovi europske mreže SZO, zdravi gradovi. Zdravi gradovi dijele viziju urbanog zdravlja, koja stavlja ljude i njihovo zdravlje i dobrobit u središte svih njihovih politika i akcija.
"Mi ne biramo gdje ćemo se roditi, ali na nama je da odlučimo kako ćemo živjeti, a zagađenje ne bi trebalo biti cijena koju treba platiti".
Postoji i peticija za AVAAZ:
SDG / s koje je podnesak povezan sa: https://sustainabledevelopment.un.org/sdg11
https://sustainabledevelopment.un.org/sdg12
https://sustainabledevelopment.un.org/sdg3
Diseminacija:
https://www.facebook.com/ekonomskoUgostiteljskaSkolaNiksic/?ref=br_rs
https://www.facebook.com/profile.php?id=193043774214163&ref=br_rs
https://eus-nk.wixsite.com/eko-skola/aktivnosti-skolska-2018-19-19
https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=1057271334473758&id=1057239727810252
https://www.facebook.com/groups/683208545141374/permalink/1884340371694846/
http://www.cuvinte-cu-lumina.ro/ecolife/page/2/does-our-pollution-reach-peking
Vidljivo aerozagađenje od strane Toščelika Nikšić, koje se desilo u nedjelju, 24. marta 2019.
