Suve livade i travnati ekosistemi u Crnoj Gori kao potencijalna NATURA 2000 staništa - Raznovrsnost vegetacije, tipologija staništa, konzervacija
U utorak, 12.06. 2018., mr Milica Stanišić (Univerzitet Crne Gore, Prirodno-matematički fakultet) je učenike 2-6, 2-7, 1-7 odjeljenja upoznala sa suvim livadama i travnatim ekosistemima Crne Gore kao potencijalnim NATURA 2000 staništima.
"Dinarska aridna kraška polja su izuzetno osjetljivi ekosistemi, koji su kroz vjekove oblikovani ljudskim aktivnostima. Ovi ekosistemi imaju neospornu ekonomsku, biološku, pejzažnu i kulturnu vrijednost. Njihovo očuvanje je veoma teško, prvenstveno zahvaljujući razvoju modernih tehnika obrade zemljišta, ali i napuštanju zemljišta, što je izazvalo dramatično smanjenje vrijednih staništa, čime se ugrožava biodiverzitet. Detaljna istraživanja biljnog svijeta, vegetacije i staništa kraških polja će pružiti bolju osnovu za konzervaciju, podizanje svijesti o mogućem gubitku biodiverziteta, praćenje promjena vegetacije i kreiranje planova upravljanja za održivi razvoj. Suve livade i travnati ekosistemi aridnih kraških polja u Crnoj Gori predstavljaju potencijalna NATURA 2000 staništa. Ova staništa su veoma vrijedna u pogledu biodiverziteta i kulturnog nasleđa, ali su ugrožena zbog intenziviranja poljoprivrede ili napuštanja. Suve livade i pašnjaci takođe predstavljaju životnu sredinu za ptice, sisare i beskičmenjake.
Cilj ovog projekta je unaprjeđenje postojećeg znanja o biljnom svijetu aridnih kraških polja Crne Gore: Grahovskog polja, Dragaljskog polja i kraških polja u Piperima (Radovče, Kopilje i Gostilje Martinićko). Takođe, neophodno je dati dublji uvid u njihov sastav i strukturu, kao i naglasiti važnost njihovog očuvanja. Suve livade i pašnjaci su vrstama najbogatija staništa. Broj vrsta i podvrsta zabilježenih na Grahovskom polju i kraškim poljima u Piperima približno je isti. Oko 550 vrsta i podvrsta su zabilježeno je na ovim lokaliteteima. Biološka vrijednost aridnih kraških polja uvećana je prisustvom značajnog broja endemičnih vrsta i biljnih vrsta koje imaju status nacionalne zaštite ili međunarodnog značaja. Uzimajući u obzir invazivne vrste, njihov broj je i dalje prilično nizak, ali pojava nekih invazivnih vrsta kao što su Ambrosia artemisiifolia, Erigeron annuus, E. canadensis itd., treba prepoznati kao alarm. Invazivne vrste imaju tendenciju da uspijevaju u poremećenim, nutrijentima bogatim i antropogenim staništima, i u slučaju da se nastavi promjena pejzaža kraških polja, njihov broj će se povećati i to će uticati na promjene u strukturi i funkciji biljnih zajednica. Podaci o invazivnim vrstama i zaštićenim, rijetkim i ugroženim biljnim vrstama su veoma važni kod uspostavljanja programa monitoringa. Zajedno sa inventarizacijom ukupne flore, mapiranje vegetacije i različitih tipova staništa su suštinska osnova za dalje korake u zaštiti i očuvanju ovih posebnih tipova staništa", istakla je mr Stanišić.
