22. 12., 23.12.,24.12. 2017.
Projektni dan eko-škole
U okviru Novogodišnjeg sajma lokalnih proizvoda u Nikšiću i mi smo odlučili da se predstavimo.
Naime, projektni dan “Dan eko-škole” je HRANA, organska hrana, pod sloganom “EM sit, em fit” u cilju osnaživanja mladih da budu aktivni i odgovorni akteri svojih prehrambenih navika. Naravno, sve počinje vlastitim izborom i nekoliko pitanja: šta jedem, koliko otpada proizvodim (viškove hrane koju bacam), odakle dolazi hrana koju konzumiram, ko je i kako proizveo moju hranu i koji su uticaji proizvodnje i korišćenja hrane na ljude i planetu? Nadamo se da će potraga za ovim odgovorima biti uzbudljiva i otvoriti nam oči da savjesnije postupamo sa hranom i da malim koracima možemo napraviti pomak.
U sklopu sajma zdrave hrane i tradicionalnih proizvoda prodajemo prirodnu i tradicionalno proizvedenu hranu i piće.
Proizvodi koje smo izložili i mogu se probati su nešto što iz našeg agrarnog potencijala ima najvišu dodanu vrijednost, a posebno se treba istaći tržišna atraktivnost proizvoda, hrane iz biodinamičke i ekološke proizvodnje čije su vrijednosti današnji potrošači sve više svjesni.
Učenici, smjera kuvar/ica su napravili kolače bez šećera i glutena, hranu koja ne trpi industrijski velike količine, ali daje posebni kvalitet, čuva ljudsko zdravlje i vraća nas izvornim ukusima iz vremena u kojem je svaka hrana imala svoj jasno prepoznatljiv ukus i aromu.
Osim spontane edukacije koju brojnim znatiželjnicima djeca prezentuju, o proizvodima koji su izloženi, nešto se i prodaje, zapisuju se recepti, upustva o uzgoju ove ili one kulture, uče se preduzetništvu,...
Kupci, tražeći zdravu hranu, štoviše - ekološke proizvode, kupovinom na našem štandu dobijaju i biorazgradive kese napravljene od recikliranih materijala, novogodišnju čestitku i platnene torbe ili cegere od 100% pamuka.
Posjetite nas, na sajmu, u Sportskom centru Nikšić, smo i u subotu od 9-19 h i nedjelju od 9-14 h.
23. 12. 2017.
Drugi dan sajma
24.12. 2017.
Uspješno završen naš novogodišnji sajam zdrave hrane
Ostatke hrane smo donirali u humanitarne svrhe, čime povećavamo svijest o nužnosti pomaganja ljudima koji su u stanju socijalne potrebe, ali i odajemo počast i zahvalnost onima koji pomažu.
Mislimo da je više nego ikada potrebno da udružimo snage i pružimo ruku solidarnosti jedni drugima i mobilišemo zajednicu. S jedne strane postoji luksuz, rasipanje i bogatstvo, dok odmah u neposrednoj blizini ljudi žive u dubokoj bijedi, siromaštvu i gladi. Ovo zasigurno, nije pravedan svijet koji želimo. Bilo da je riječ o novcu ili volontiranju, naša spremnost da pomognemo je najizraženija u slučajevima humanitarnih i prirodnih katastrofa ili kod teško oboljele djece.
Čovjek je velik koliko daje. Treba davati od srca onim ljudima koji su u teškoj životnoj situaciji i bez pomoći. Svakome se može dogoditi: bolesti, neimaština, bankrot, potresi, poplave, nesreće , razne tragedije...
Takodje podsjećamo i institucije da se moraju stvoriti povoljni uslovi i mehanizmi za podsticanje filantropije. Obrazovanje i školski sistem mislimo sa su ključni. Sa djecom u školama treba mnogo više raditi i razgovarati o filantropiji – na njima razumljiv način. Potrebno je uvesti obavezno volontiranje u skolama i fakultetima.Volontiranje osnažuje pojedinca i doprinosi stvaranju snažnijih zajednica, pružajući usluge isključenima. Sprovodjenje nacionalnih kampanja o filantropiji doprinosi stvaranju povoljnog ambijenta. Države Europske unije podstiču zakone koji bi omogućili distribuciju neprodate robe u humanitarne svrhe i zabranilo bacanje hrane. Gdje je Crna Gora u borbi protiv rasipanja hrane ?
Jesmo li spremni da svakodnevno budemo nekome od koristi? Razlog da nemamo novca ne može biti izgovor. Filantropija nije samo davanje novca, već posvećivanje vremena, pružanje znanja i usluga. Svako od nas može nešto uraditi.
Evidentno je da imamo nedostatak znanja o filantropiji, manjkavoj edukaciji djece i mladih, neprovođenju nacionalnih kampanja o filantropiji koja uključuje odgovorno darivanje, volontiranje, ulogu fondacija u društvu, te društvenu odgovornost poslovnog sektora. Veću solidarnost i humanost pokazuju ljudi slabijeg materijalnog statusa što nije uobičajeno u svijetu.
Ovim gestom podstičemo oživljavanje i razvoj solidarnosti i humanosti i filantropije i radimo na jačanju svijesti o značaju ulaganja u opšte dobro i zajednicu. Naš obrazovni sistem i društveno uređenje ne podstiču filantropiju. Evidentan je i nedostatak građanske svijesti o opštem dobru.
Usled teškog vremena dosta se pogubio osjećaj humanosti i solidarnosti.
Često nedostaju i informacije kako pomoći. Među nama ima pojedinaca koji čine dobro, koji brinu o drugome, koji brinu o svojoj zajednici. Ti primjeri moraju da se promovišu da nas uče i motivišu.
Naša ideja je da se svi zajedno moramo učiti o filantropijii, truditi se da podstičemo humanost kroz sopstvene primjere!
